Zdrav čovjek ima tisuću želja, bolestan samo jednu. To su misli i riječi ruskog pisca i liječnika Antona Pavloviča Čehova za koje su čule generacije. Iako ostavljaju snažan utjecaj te potiču promišljanje o krhkosti života, vrlo često bivaju zaboravljene. Pod pritiskom svakodnevnih obaveza i rutine života, ponekad se zaboravi čuvati ono najvažnije, a to je zdravlje. Bolest se doima kao nešto što nas ne može dotaknuti, nešto što se uvijek događa nekom drugom, negdje daleko. To je zapravo i potpuno razumljivo. Naime, tko želi biti bolestan? Sama riječ „bolest“ u svom korijenu sadrži bol. Često se definira kao neugodan osjećaj koji ograničava mogućnosti i sposobnosti osobe te posljedično utječe na sve aspekte života. Globalna pandemija na kratko je vrijeme cijeli svijet podsjetila na Čehovljevu izreku. Mnogi su bili prisiljeni živjeti drugačije od svojih navika. Izolacija, strah i neizvjesnost pokorili su svijet. Taj trijas osjećaja nešto je što zaokuplja svakodnevni život ljudi koji boluju od različitih bolesti.
Obilježavanjem Svjetskog dana bolesnika cilj nam je senzibilizirati javnost o postojanju ranjivih skupina u društvu, njihovim pravima i potrebama te važnosti humanog pristupa i emocionalne podrške. Granice između zdravlja i bolesti nikad nisu bile jasne. Georg Engel navodi kako su biološke odrednice bolesti pod utjecajem kulturnih, socijalnih te psiholoških uvjeta i stanja. Potonje navedeno znači kako bolesti treba pristupiti cjelovito, uvažavajući sve čimbenike koji mogu djelovati na bolest. Pojedinac nije pasivna žrtva, već je odgovoran za svoje zdravlje i ponašanje u zdravlju i bolesti. Velika odgovornost je i na zdravstvenim djelatnicima koji svojim djelovanjem i iskustvom mogu utjecati na podizanje svijesti o potrebi pomaganja. Altruizam se definira kao čin nesebičnog ponašanja kojem je cilj pomoći drugome bez očekivanja bilo koje vrste, no zapravo se u toj nesebičnosti krije najveće bogatstvo. Biti duga u nečijem oblaku nagrađujući je osjećaj te počiva na temeljnom moralnom osjećaju za dobrobit drugih. Bolest se ne može uljepšati, no svakoga od nas može orijentirati prema novom smislu. Krhkost života usko je povezana sa ljepotom življenja. Svijest o prolaznosti šiti od iluzije svemoći te otvara dimenziju života u sadašnjosti. Svaki dan može biti poklon, novi početak ili avantura, jer, prema riječima budističkog svećenika Ajahn Brahma „I nešto neočekivano uvijek se dogodi.“
Podsjetimo se danas zašto smo odabrali ovaj poziv i budimo duga u oblaku naših hematoloških bolesnika!
Maja Marković, mag.med.techn.