Autor: Iva Vinduška Jeftić
mag.med.tachn; nastavnik stručnih predmeta-mentor
Škola za medicinske sestre Mlinarska, Zagreb
Komuniciranje s pacijentima pogođenim teškom bolešću koja ograničava normalan život njima i njihovim obiteljima predstavlja veliki izazov za sve zdravstvene djelatnike, posebice medicinske sestre. Komunikacija nije urođena vještina već vještina koja se stječe trajnim učenjem i profesionalnim usavršavanjem te praćenjem literature.
Komunikacijske vještine u kontekstu ključnih kompetencija u zdravstvu:
- jedna od osam ključnih kompetencija u obrazovanju
- jedna od najvažnijih vještina u zdravstvu
- odnosi se na osposobljenost za pravilno izražavanje (usmeno i pismeno)
- tumačenje koncepta misli, osjećaja, činjenica i stavova
- jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija
- razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge
Na komunikaciju utječu sljedeći čimbenici: dob, spol, razina obrazovanja, osobno iskustvo, osobine ličnosti, naučeni obrasci te obiteljska i radna okolina.
Maligne bolesti utječu na sve aspekte pacijentovog života te zahtijevaju od pacijenata i njihovih obitelji trajnu prilagodnu i suočavanje s bolesti.
Medicinska sestra kao dio zdravstvenog tima igra važnu ulogu u prepoznavanju problema vezanih uz komunikaciju također ona je socijalni faktor u rješavanju svih pacijentovih problema. Mnogi oboljeli i njihove obitelji prolaze kroz razne faze u procesu prilagodbe na nastalu situaciju. Smatra se da kada se pacijenti suočavaju s teškom dijagnozom prolaze kroz pet faza suočavanja s bolešću koje su istovjetne fazama tugovanja (žalovanja) prema ElisabethKübler–Ross. Te faze su: negiranje, bijes i ljutnja, cjenjkanje, pregovaranje, tuga i depresija te prihvaćanje. Kod nekih osoba faze ne slijede kronološki tijek.
Stoga je od iznimne važnosti pružiti emocionalnu podršku kako bi se lakše prilagodili i borili sa svojim krizama, strahovima i nesigurnostima. U praksi je često prisutna i stigmatizacija te izbjegavanje komunikacije s osobama koje boluju od neizlječivih bolesti. Razvijanjem svjesnosti da određene probleme zaista možemo riješiti komunikacijom te trajnom edukacijom iz područja komunikacijskih vještina možemo znatno pridonijeti rješavanju pacijentovih poteškoća i postizanju veće kvalitete njegova života.
Komunikacijske vještine uvelike pomažu u rješavanju pacijentovih problema te doprinose samom procesu liječenja, međutim iskustvo i talent nisu dovoljni za primjenu optimalnih komunikacijskih vještina već je potrebno te vještine trajno usavršavati. Medicinska sestra kao dio multidisciplinarnog tima, zajedničkim djelovanjem i suradnjom može uvelike doprinijeti poboljšanju kvalitete pacijentovog života svojim unaprijeđenim znanjima iz komunikacijskih vještina.
Najčešće potrebe teško bolesnih pacijenata su potreba za ublažavanjem bolova, potreba za očuvanjem samopoštovanja, potreba za pažnjom i pripadanjem te potreba za komunikacijom i suosjećanjem.
Izazovi u komunikaciji s pacijentima oboljelim od limfoma i leukemija: ako niste sigurni što reći nekome tko ima tešku dijagnozu, niste sami. Ponekad su najjednostavniji izrazi brige najznačajniji. Ponekad je samo slušanje najbolje što možete učiniti. Koji god način komunikacije da koristite, pobrinite se da govorite iz srca.
npr. Mogli biste reći nešto poput “Ne znam što bih Vam rekla, ali želim da znate da mi je stalo.“”Tu sam za Vas ako me trebate.“”Recite mi slobodno kada i kako Vam mogu pomoći.”
Neki od savjeta za uspješnu komunikaciju:
- razvijati osjećaj povjerenja
- temeljiti komunikaciju na poštovanju i iskrenosti
- aktivno slušati pacijenta
- procijeniti pacijentove potrebe
- prilagoditi se jezičnom izražavanju i razini razumijevanja sugovornika te dobi
- pomagati u rješavanju pacijentovih problema
Vezano uz kulturu izražavanje- bitno je:
- pozdraviti pacijenta, predstaviti se imenom i prezimenom
- osigurati dovoljno vremena za razgovor o određenoj temi
- pokazati empatiju
- zauzeti aktivan stav u rješavanju pacijentovih problema
- pojasniti pacijentu da naš strah nema veze s njegovom bolesti
- poželjno je da liječnik objasni plan liječenja, djelovanje terapije, trajanje i rezultate koji se očekuju
- komunikaciju prilagoditi uzrastu i potrebama (djeca i mladi)
Umjesto zaključka važno je istaknuti da je učinkovita profesionalna komunikacija najvažnije sredstvo za uspostavljanje odnosa medicinska sestra-pacijent i utječe na kvalitetu sestrinske skrbi. Uporaba profesionalne komunikacij u sestrinskoj praksi dovodi do poboljšanja kvalitete zdravstvenih ishoda. Poseban naglasak treba staviti na dob s kojom se komunicira. U komunikaciji s djecom potrebita su posebna specifična znanja i vještine.
Uglavnom stečeno iskustvo, mnoga znanja i talent nisu ponekad dovoljni za primjenu optimalnih komunikacijskih vještina u zdravstvu već je te vještine potrebno trajno usavršavati kao i pratiti stručnu literaturu iz područja razvoja profesionalne komunikacije u sestrinstvu.
Literatura:
Lončar, V., Vinduška Jeftić, I. Profesionalna komunikacija u zdravstvu. Zagreb: Medicinska naklada; 2019.
Lučanin, D., Despot Lučanin, J. Komunikacijske vještine u zdravstvu. Jastrebarsko: Naklada slap; 2010.
Perković, L. Puljak,Z. Komunikacijske vještine, materijali za vježbe, Katedra za zdravstvenu psihologiju, Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2006.
Sindik, J., Vučković Matić, M. Komuniciranje u zdravstvu- nastavni tekstovi. Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku; 2016.