Link za prijavu- besplatni webinar u organizaciji WTD i ISTH povodom svjetskog dana DVT-a:
https://us02web.zoom.us/webinar/register/WN_XA_43FJeRNu9kbmyztNR5A
Duboka venska tromboza predstavlja zgrušavanje krvi unutar vena. Najčešće su zahvaćene vene ekstremiteta češće donjih nego gornjih. Najčešća komplikacija duboke venske tromboze je plućna embolija.
Duboka venska tromboza može proći asimptomatski, no u većini slučajeva se pojavljuju simptomi u vidu boli u području trombozirane vene, oteklina i crvenilo. Dijagnoza se postavlja anamnezom, fizikalnim pregledom i potvrdnom dijagnostikom laboratorijskim pretragama i kolor Dopplerom suspektnog područja.
Različiti su uzroci koji dovode do duboke venske tromboze. U podlozi nastanak može biti druga bolest poput maligniteta ili neke druge protrombogene bolesti. Duboka venska tromboza također može biti i posljedica traume ili imobilizacije ekstremiteta, te različitih stanja koja dovode do hiperkoagulabilnosti krvi.
Neliječene duboke venske tromboze nose 3 % rizik od smrti. Vjerojatnost recidiva manja je kod bolesnika kod kojih je uzrok bio prolazno stanje poput traume ili operacijskog zahvata, dok je recidiv puno češći kod onih bolesnika kod kojih je uzrok trajno prisutan.
Liječenje se uglavnom temelji na uzimanju antikoagulantne terapije, postoje i druge metode kao što je postavljanje filtera donje šuplje vene, primjena trombolitika i kirurški zahvat.
Prevencija je najvažniji oblik smanjenja rizika za nastanak duboke venske tromboze. Kod osoba za koje se zna da su u povećanom riziku za nastanak DVT-a potrebno je povećati pokretljivost npr. dorzifleksija stopala 10 puta na sat, povremeno prošetati tijekom dana kod dugotrajnog sjedenja, te periodičko pomicanje nogu. Prevencija može biti i medikamentozna. Bolesnicima kod kojih se planira veći kirurški zahvat ili kod bolesnika koji su nepokretni potrebno je primjeniti niskomolekulski heparin u niskim dozama.
U smjernicama za liječenje i prevenciju DVT-a navodi se da je među bolesnicima neliječenim radi kiruškog zahvata, točnije internističkih bolesnika njih čak 60 % ima niski rizik za razvoj DVT-a , a gotovo 40 % ima visoki rizik. U skupini s visokim rizikom, a bez profilakse, pojava venske tromboze može se očekivati u oko 11 % oboljelih, uz pojavu nefatalne plućne embolije u oko 3,9 % i smrtonosni ishod plućne embolije u oko 0,4 %.
Nekirurške bolesnike u vrijeme hospitalnog liječenja s poznatim visokim rizikom potrebno je zaštititi od nastanka venske tromboze i plućne embolije u trajanju od 6 do 21 dan, odnosno do trenutka postignute pune mobilnosti. Za bolesnike s niskim rizikom profilaksa nije opravdana.
Medicinska sestra ima važnu ulogu kod provođenja preventivnih mjera, a također i kod liječenja DVT-a. Medicinska sestra dužna je educirati bolesnika o preventivnim mjerama kod visokorizičnih bolesnika za nastanak DVT-a.
Postavljanje elastične čarape:
Postavljanje elastičnog zavoja:
Također posebna pozornost se mora posvetiti kretanju bolesnika te oblačenju i nošenju elastičnih čarapa ili stavljanju elastičnog zavoja.
Prehrana bolesnika je područje koje je često zanemareno, a može utjecati na poboljšanje stanja bolesnika. Preporuke su:
- Hidracija- minimalno 1,5litra tekućine
- Izbjegavanje masnoća životinjskog porijekla, alkohol, cigarete, sol..
- Konzumirati prehranu bogatu omega-3-masnim kiselinama, povrće.
Brojne su sestrinske zadaće kod zbrinjavanja bolesnika s dubokom venskom trombozom. Sestra prvenstveno sama mora biti dobro educirana kako bi mogla kvalitetno prenositi znanje bolesnicima. Zdravstvena njega uveliko ovisi upravo o edukaciji medicinske sestre.
Božana Rakušić mag.med.tech.
Odjel za hemostazu i trombozu te benigne bolesti krvotvornog sustava
Zavod za hematologiju
KBC Zagreb