autor slike: Vlado Tančik

Sunčeve zrake i/ili sunčeva svjetlost su sva elektromagnetska zračenja koje dolaze sa sunca. Sunčeve zrake putuju kroz svemir i dopiru do zemlje, gdje opskrbljuju zemlju svjetlosti, toplinom i energijom potrebnim za život. Sunce proizvodi širok raspon elektromagnetskog zračenja, koja uključuju:

  1. Vidljiva svjetlost: Ujedno i najpoznatiji oblik sunčevog zračenja. Sastoji se od različitih boja i zaslužno je za dnevnu svjetlost na Zemlji.
  2. Ultraljubičasto(UV) zračenje: UV zračenje nije vidljivo ljudskom oku, kraće su valne duljine i imaju veću energiju od vidljive svjetlosti. Možemo ih kategorizirati u UVA, UVB i UVC zrake, koje svaka posebno različito djeluje na organizme na Zemlji.
  3. Infracrveno(IR) zračenje: IR zračenje je odgovorno za osjećaj topline prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti. Također nije vidljivo ljudskom oku, te su duže valne duljine i imaju manje energije od vidljive svjetlosti.
  4. Rendgenske zrake i gama zrake: Sunce također proizvodi visoke energije rendgenskih i gama zraka, ali ih uglavnom apsorbira Zemljina površina, te rijetko dopiru do tla.
  5. Radio valovi: Vrsta niskoenergetskog elektromagnetskog zračenja.

Sunčeve zrake neophodne su za održavanje života na Zemlji, od fotosinteze do solarnih elektrana.

Slika 1. Različite sunčeve zrake https://drdima.wordpress.com/2009/05/11/what-is-uv-radiation/

Ultraljubičasto(UV) zračenje

UV zrake vrsta su zračenja koja je nevidljiva ljudskome oku. Proizvodi ga Sunce i umjetni izvori kao solarij. Potreban je za ljude radi stvaranja Vitamina D. Ali prekomjerno i neodgovorno izlaganje može uzrokovati zdravstvene poteškoće. UV zrake možemo kategorizirati u 3 vrste, a razlikuju se po valnoj duljini:

  1. UVA(ultraljubičasto zračenje A): Imaju najduže valne duljine među UV zrakama. Čine većinu UV zračenja koje dopiru do površine Zemlje. UVA zrake su prisutne tokom cijeloga dana i mogu prolaziti kroz oblake i staklo. Mogu prodrijeti duboko u kožu, te se najčešće povezuju sa starenjem kože, nastankom bora i nekim oblicima raka kože.
  2. UVB(ultraljubičasto B): Kraće su valne duljine od UVA. Zemljina atmosfera ovu vrstu zračenja djelomično apsorbira. UVB zrake najprisutnije su tokom vrhunca sunčanih sati, najčešće između 10:00 do 16:00. Primarno doprinose stvaranju vitamina D u koži. Međutim odgovorne su za nastanak opeklina radi izravnog oštećenja DNK. Također, povećavaju rizik od raka kože.
  3. UVC(ultraljubičasto C): UVC imaju najkraću valnu duljinu od svih UV zraka. Ovu vrstu zračenja Zemljina atmosfera gotovo u potpunosti apsorbira prije nego što dopre do površine Zemlje. Međutim, mogu se umjetno stvoriti pomoću određenih uređaja, te se mogu koristiti za sterilizaciju i dezinfekciju, poput germicidnih lampi.
Slika 2. Prodor UV zraka u kožu https://www.vancouverlaserclinic.com/top-4-products-love-keep-uv-rays-bay/

Pretjerano izlaganje UV zrakama može uzrokovati razne štetne i negativne učinke na zdravlje. Kao što su:

  • Opekline kože
    • Okarakterizirano crvenilom, bolnom i nadraženom kožom. Teške opekline od sunca mogu dovesti do ljuštenja kože i stvaranje mjehura.
  • Oštećenja kože
    • UV zrake mogu oštetiti DNK u stanicama kože, koje dovodi do preuranjenog starenja, bora i gubitak elastičnosti kože. Te naposljetku dovesti do fotostarenja, zbog čega koža izgleda staro i oštećeno.
  • Rak kože
    • Dugotrajno i pretjerano izlaganje UV zrakama, posebice UVB zrakama, značajan je rizični čimbenik za rak kože. UV zračenje može uzrokovati mutacije u DNK kože, koje mogu dovesti do razvoja različitih karcinoma kože, kao što su; karcinom bazalnih stanica, karcinom pločastih stanica i melanom.
  • Oštećenja oka
    • Pretjerano izlaganje UV zrakama može ošteti oči. Također može povećati rizik nastanka očnih bolesti; katarakta, fotokeratitis i pterigij.
  • Imunosupresija
    • UV zračenje može potisnuti normalan rad imunološkog sustava tijela i prirodnu obranu kože. Čineći imunološki sustav manje učinkovitim u zaštiti od infekcija i bolesti.

Tipovi kože i prekomjerno izlaganje UV zračenju

Postoje različiti tipovi kože, te različito reagiraju na dužinu izlaganja UV zračenju i zadobivanju opeklina od sunca. Postoji šest tipova kože, poznato kao Fitzpatrickova klasifikacija tipova kože. Svaki podtip kože ima svoju razinu prirodne obrane protiv UV zračenja, te mogu do neke razine spriječiti opekline. Bitno je za naglasiti da prirodna obrana ne može zaštiti kožu od svih ozljeda i oštećenja od UV zračenja, te ne mogu spriječiti rizik od nastanka raka kože.

Fitzpatrickova klasifikacija tipova kože, ova podjela uzima u obzir boju kože osobe, reakciju na izlaganje suncu i sklonost zatamnjenju ili izgaranju. Koža ljudi koji su osjetljivi na sunce, ljudi svjetlije puti i ljudi za vrijeme i nakon kemoterapije, ne može zaštiti sebe od UV zračenja. U tim slučajevima UV zračenje postaje štetno u roku od 10 minuta.

Tipovi kožeBoja i značajke kožeReakcija na UV zračenjeMaksimalno vrijeme
izlaganja UV zračenju
Tip I– Vrlo svijetla put
– Česte pjegice
– Crvenkasta boja kose
– Plave i zelene boje očiju		Koža uvijek izgori, nikada ne potamni10 minuta
Tip II– Svijetla put
– Plava i svijetlosmeđa boja kose
– Zelena svijetlo smeđa boja očiju		Koža obično izgori, ponekad potamni20 minuta
Tip III– Svijetlo maslinasta put
– Smeđa boja kose
– Smeđa boja očiju		Koža obično potamni, ponekad izgori30 minuta
Tip IV– Svijetlosmeđa i maslinasta put
– Tamno smeđa boja kose
– Smeđe boje očiju		Koža rijetko izgori, uvijek potamni50 minuta
Tip V– Smeđa put
– Tamno smeđa boja kose
– Tamno smeđa boje očiju		Koža rijetko izgori, uvijek potamniViše od 60 minuta
Tip VI– Tamnosmeđa i crna put
– Crna boja kose
– Crna boja očiju		Koža rijetko izgori, ne potamniViše od 60 minuta

Zaštita od UV zračenja tijekom i nakon kemoterapije i radioterapije

Dok dugotrajna izloženost štetnim sunčevim zrakama može predstavljati zdravstveni rizik, kemoterapija i terapija zračenjem može vašu kožu učiniti još osjetljivijom na sunce. Neke vrste kemoterapeutika mogu dovesti do fotoosjetljivosti, pri čemu koža lakše upija UV zračenje.

            Većina ljudi koja razvije fotoosjetljivost od kemoterapije dožive fototoksične učinke. Nakon izlaganja suncu u roku od 5 do 20 sati, mogu se stvoriti teške opekline od sunca, crvenilo, otekline, mjehuriće i ljuštenje. U rijetkim slučajevima kemoterapija može uzrokovati ponovnu pojavu opeklina od sunca, sa gorim simptomima, ako se lijekovi daju tjedan dana nakon početne opekline sunca. Ova posljedica fotoosjetljivosti poznat je kao “UV recall reaction”.

            Dužina izlaganja suncu za osobe koje razviju fotoosjetljivost ovisi o njihovom specifičnom stanju i težini tog stanja. Neki pojedinci mogu podnijeti kratka razdoblja izlaganja suncu, uz odgovarajuće mjere zaštite. Dok drugi moraju potpuno izbjegavati izravnu sunčevu svjetlost. U tom slučaju najbolje je posavjetovati se sa medicinskim djelatnicima, koji će napraviti plan na temelju individualnih potreba i uvidom u povijest bolesti.

Kako se zaštiti od UV zračenja:

  • Koristite kremu za sunčanje:
    • Nanesite kremu za sunčanje širokog spektra s visokim zaštitnim faktorom (30 ili više) na svu izloženu kožu, uključujući lice, vrat, uši i ruke. Odaberite kremu za sunčanje posebno formuliranu za osjetljivu kožu i bez jakih kemikalija i mirisa.
    • Kreme za sunčanje od SPF 10 do 50 imaju različitu dužinu djelovanja na koži. Postoji jednostavna formula koja pomnoži maksimalno vrijeme prirodne obrane kože i SPF. Na primjer koža tip II ima maksimalno vrijeme od 20 minuta, nanesemo na nju kremu za sunčanje SPF 30; 20 x 30 = 600 minuta. Teoretski bi to značilo da ta SPF krema štiti tu vrstu kože 600 minuta, no mora se uzeti u obzir znojenje, nedovoljno apliciranje kreme, kupanje i brisanje. Preporuka je da se kremu za sunčanje ponovno namaže na kožu minimalno svakih 2 sata.
  • Potražite hlad:
    • Kad god je to moguće, ostanite u hladovini, posebno tijekom najjačih sunčanih sati (između 10 i 16 sati). Hladovina pruža dodatnu zaštitu od izravnog UV izlaganja.
  • Nosite zaštitnu odjeću:
    • Nosite zaštitnu odjeću, kao što su košulje dugih rukava, šeširi sa širokim obodom i sunčane naočale s UV zaštitom. Lagana, svijetla, široka odjeća izrađena od gusto tkanih tkanina može ponuditi bolju zaštitu od sunca.
  • Koristite dodatne pribore za zaštitu od sunca:
    •  Koristite suncobrane ili zaklone od sunca na plaži ili tijekom aktivnosti na otvorenom kako biste stvorili dodatni hlad.
  • Vodite računa o refleksiji svjetlosti:
    •  Budite svjesni da površine poput vode, pijeska, snijega i betona mogu reflektirati UV zrake i povećati vašu izloženost. Poduzmite dodatne mjere opreza u ovim okruženjima.
  • Izbjegavajte solarije:
    • Izbjegavajte korištenje solarija jer emitiraju štetno UV zračenje i mogu dodatno oštetiti osjetljivu kožu.
  • Redoviti pregledi kože:
    •  Provodite redovite preglede kože kako biste pratili bilo kakve neobične promjene, poput novih madeža ili mrlja, i odmah ih prijavite zdravstvenom djelatniku.
  • Budite posebno oprezni s lijekovima:
    • Neki lijekovi koji se koriste tijekom kemoterapije i terapije zračenjem mogu povećati osjetljivost vaše kože na sunce. Ako uzimate bilo kakve lijekove, posavjetujte se s liječnikom kako biste utvrdili mogu li oni učiniti vašu kožu osjetljivijom na opekline od sunca.
Slika 3 Razlika između SPF namazane kože i bez http://large.stanford.edu/courses/2019/ph241/kang2/

Fotoosjetljivost uzrokovano kemoterapijom je najčešće prolazan. Nakon liječenje, fotoosjetljivost prolazi nakon nekoliko mjeseci. Upamtite da svačiji oporavak i osjetljivost na sunce mogu razlikovati, stoga je ključno poduzeti odgovarajuće mjere opreza na temelju vaših osobnih okolnosti. Uvijek dajte prednost zaštiti od sunca kako biste zaštitili svoju kožu i cjelokupno zdravlje nakon kemoterapije i terapije zračenjem.

Lijekove koje izazivaju fotoosjetljivost možete pretražiti na ovim stranicama:

Toplinski val i toplinski udar

Toplinski val je produljeno razdoblje neuobičajeno vrućeg vremena, obično karakterizirano visokim temperaturama i često praćeno visokom razinom vlage. Toplinski valovi mogu trajati nekoliko dana ili čak tjedana, a mogu se pojaviti po različitim dijelovima svijeta.

Toplinski valovi postaju sve češći i intenzivniji zbog klimatskih promjena, naglašavajući važnost prilagodbe i pripreme za ekstremne vrućine kako bi se osigurala sigurnost i dobrobit građana. Lokalne vlasti često izdaju savjete o vrućini i upozorenja za vrijeme toplinskih valova kako bi informirale javnost i pružile smjernice o tome kako ostati siguran u vrućim vremenskim uvjetima.

Web stranica gdje se izdaju meteorološka upozorenja:

Slika 4 Upozorenja na toplinske valove
https://dzkkz.hr/upozorenje-toplinski-val/

Toplinski udar ili sunčanica, teška je i po život opasna toplinska bolest, koja se javlja kada tjelesna temperature čovjeka poraste iznad 40°C. Toplinski udar je hitno medicinsko stanje i zahtijeva hitno liječenje. Može biti posljedica dugotrajne izloženosti visokim temperaturama, najčešće tijekom toplinskih valova. Toplinski udar može nastati kada prirodni mehanizmi hlađenja tijela budu preopterećeni, te tijelo ne uspijeva učinkovito raspršiti toplinu.

Znakovi toplinskog udara:

  • Izrazito visoka tjelesna temperatura (iznad 40°C)
  • Promijenjen mentalni status, smetenost ili delirij
  • Vruća, suha koža ili obilno znojenje
  • Brzo i plitko disanje
  • Ubrzan rad srca
  • Mučnina i povraćanje
  • Glavobolja
  • Vrtoglavica ili nesvjestica
  • Napadaji
  • Nesvjestica

Toplinski udar je hitno medicinsko stanje i potrebno je odmah djelovati ako se sumnja da je netko doživio toplinski udar. Odmah nazovite hitnu pomoć i poduzmite sljedeće korake dok čekate pomoć:

  • Premjestite osobu na hladnije, zasjenjeno mjesto.
  • Uklonite višak odjeće i pokušajte ohladiti osobu tako što ćete na kožu staviti hladne, mokre ručnike ili je poprskati hladnom vodom.
  • Potaknite osobu da pije hladnu vodu ako je pri svijesti i može sigurno gutati.
  • Ukoliko je osoba bez svijesti, a diše normalno postavite ju u bočni položaj.
  • Pokušajte stvoriti umjetni vjetar lepezom, novinama I sl.

Kako se zaštiti tokom toplinskih valova:

  • rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, jer se znojenjem gubi više tekućine, čime dolazi do dehidracije
  • piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera
  • izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima
  • osobe koje rade na otvorenom  trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta
  • nositi laganu svijetlu odjeću od prirodnih materijala te zaštititi glavu od direktnog sunca
  • rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak
  • danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one koje su okrenute prema suncu
  • isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu
  • izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima
  • ne ostavljati djecu niti životinje u parkiranom vozilu
  • redovito koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja
  • ako imate zdravstvene probleme potražiti savjet liječnika.

Zaključno, smatram da je razumijevanje utjecaja sunčevih zraka i toplinskih valova bitno za naše zdravlje. Sunčeve zrake mogu pružiti dobrobiti kao što je sinteza vitamina D, ali one također predstavljaju rizik od oštećenja i raka kože. Provodeći mjere zaštite od sunca, kao što je korištenje kreme za sunčanje, traženje hlada i nošenje zaštitne odjeće, možemo odgovorno uživati na otvorenom. Toplinski valovi također zahtijevaju našu pozornost, te najviše spremnost. Sve dugotrajnija razdoblja ekstremne vrućine, mogu biti vrlo opasna, posebice za djecu, starije i osobe koje se liječe kemoterapijom. Bitno je informirati se o razini UV zraka kroz dan i o mogućim toplinskim valovima, kako bi se izbjegli neželjeni učinci vrućine i sunca.

Literatura:

Autor teksta: Job Rexal Perez Gaodi, bacc.med.techn. Zavod za hematologiju, KBC Zagreb