1.rujna obilježava se svjetski dan KLL-a. Povodom toga dana upoznajmo se s ovom bolešću krvi.

KLL je maligna bolest bijelih krvnih stanica, koji se nazivaju limfociti, i koju karakterizira spor, ali progresivan porast broja tih stanica u krvi i koštanoj srži. Kronična limfocitna leukemija zahvaća B-limfocite i uzrokuje imunosupresiju, odnosno poremećaj funkcije koštane srži i infiltraciju organa zloćudnim stanicama. Obično se simptomi i tijek bolesti razvijaju postupno.

Kronična limfocitna leukemija se pojavljuje kod starijih osoba, a u 90% slučajeva oboljele osobe starije su od 50 godina. Mnogi se slučajevi otkriju nakon rutinskih pretraga krvi kod ljudi koji nemaju nikakvih simptoma. Incidencija se povećava s godinama starosti i do 70. godine života incidencija na 100 000 osoba je 15. KLL je ekstremno rijedak kod djece.

Uzrok nastanka limfocitne kronične leukemije nije poznat. Nije utvrđena povezanost sa zračenjem, karcinogenim kemikalijama ili virusima. Povećana incidencija limfocitne kronične leukemije primijećena je kod ljudi s određenim autoimunim bolestima. Kronična limfocitna leukemija je najčešći tip leukemije u zapadnom svijetu. Iako je uzrok KLL nepoznat, čini se da kod nekih postoji nasljedna komponenta. KLL je rijedak u Japanu i Kini. KLL je češći kod Židova istočno europskog porijekla.

SIMPTOMI


• povećani limfni čvorovi, jetra i slezena
• umor
• bolovi u kostima
• modrice (u kasnijim fazama bolesti)
• pretjerano znojenje, znojenje noću
• gubitak apetita
• gubitak težine
Dodatni simptomi koji mogu biti povezani s ovom bolešću:
• svrbež, po cijelom tijelu
• bolovi u slabinama
• kvržica ispod pazuha

DIJAGNOSTIKA

  • fizikalni pregled
  • pretrage krvi
  • biopsija koštane srži

LIJEČENJE

Rana dijagnoza ne zahtijeva specifičnu terapiju.

Kemoterapija ili radioterapija mogu biti indicirati za umor, anemiju, trombocitopeniju ili povećane limfne čvorove koji su problematični.

Mogu biti potrebne transfuzije krvi ili krvnih pločica.

Progresija bolesti je spora. Otprilike 50% ljudi s ovom bolešću preživi 6 godina i 25 posto preživi više od 10 godina.

KOMPLIKACIJE

• povećani rizik od drugih malignih pojava
• nuspojave kemoterapije
• autoimuna hemolitična anemija
• hipogamaglobulinemija (smanjena razina antitijela) i veća podložnost infekcijama

Katarina Kovačević mag.med.tehn

KBC Zagreb Klinika za pedijatriju

Zavod za hematologiju i onkologiju – Dnevna bolnica