Nakon završetka srednje škole i pripravničkog staža 2013. godine zaputih se u Otočac, Gacku dolinu na “ostvarenje svojih snova”. Još kao učenik u srednjoj medicinskoj školi sam osjećao da se želim što više usavršiti, kako bi pacijentima u budućnosti mogao dati što bolju skrb. Tijekom rada u Zavodu za hitnu medicinu odlučujem se dodatno školovati. Studij sestrinstva upisujem 2014. godine na Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci kojeg uspješno završavam 2018. godine. Praktični dio nastave odvijao se u Općoj bolnici Karlovac i tadašnji mentor nas je upitao gdje se vidimo za 5 godina, ja sam tada rekao: „Na intenzivnom odjelu, u Skandinaviji.”
Samo godinu dana nakon toga dobio sam ugovor na neodređeno vrijeme u Kraljevini Švedskoj na akutnom odjelu: Medicinsk akut vårdavdelning, skraćeno MAVA. To je odjel gdje se primaju pacijenti sa objedinjenog hitnog prijema (OHPB), ukoliko nisu specifični kao što su hematološki, infektološki itd.
Jedna mala, opća bolnica po Švedskom zdravstvenom sustavu, a ogromna u mojim očima. Tako sam svoje prve korake u Norra Älvsborgs Länssjukhus, skraćeno NÄL napravio već 2019 godine. Iako, jako zahvalan i iskreno zadovoljan uvjetima i radom, osjećao sam da mogu više i da želim još napredovati te u jeku pandemije COVID-a 19, 2020 godine šaljem zamolbu na odjel intenzivne njege te dobivam ugovor na neodređeno vrijeme.
Opće poznat deficitaran broj medicinskih sestara i tehničara prisutan je i u Švedskoj. Prema standardu preporučeno je da jedan tim za zdravstvenu njegu u JIL-u bude sastavljen od 1 medicinska sestra i 1 njegovateljice.
O Švedskom sustavu zdravstva
Jedinica intenzivne skrbi važi za jednu od najboljih unutar Kraljevine Švedske te je stoga potreban izrazito veliki napor kako bi se standard rada održao. Svaki tim (1 medicinska sestra/tehničar specijalist intenzivne i 1 njegovateljica) mogu zbrinjavati maksimalno 2 pacijenta. Za rad u JIL-u potrebno je da se medicinska sestra dodatno školuje na diplomskom studiju kako bi dobila status mag. med. tech. Specijalist intenzivne njege. Edukacija se provodi od strane Sveučilišta na području Švedske u trajanju od 1. godine intenzivne edukacije ili edukacija koja je istog opsega ali manjeg tjednog opterećenja te traje 2 godine. Razlika u postotku određuje i samu zahtjevnost studija.
Predavanja su podijeljena u dvije cjeline – znanstveni i stručni dio koji se poslije dijeli u manje cjeline. U prvom terminu slušaju se znanstvene metode istraživanja i pravi se “Nacrt diplomskog rada” za diplomski rad, u stručnom dijelu slušaju se predavanja o naprednoj anatomiji i fiziologiji. Taj dio je dosta težak jer je sva edukacija na razini edukacije liječnika, što je potrebno prethodno temeljno znanje. Sjećam se predavanja iz područja cirkulacije gdje je profesor dao posebnu važnost hematološkim pacijentima koji dolaze na Jedinicu intenzivnog liječenja. Hematološki pacijenti po prijemu ulaze u izolacijsku sobu na odjelu JIL-a gdje samo jedan tim zbrinjava samo tog pacijenta.
Usudim se reći da je način rada pomalo vojnički i nema prostora za osobne odmake.
Pri prijemu hematoloških bolesnika na odjel JIL-a pacijent se stavlja u već spomenutu izolacijsku sobu koja ima sve potrebno za liječenje imunokompromitiranih bolesnika, npr. pred-izolacija koja je zaštićena vakuumskim vratima koja se otvaraju na dodir tipke.U toj sobi postoje posebne upute za dezinfekciju osoblja i prostora te zaštitna oprema prije ulaska k samom pacijentu. Od velike važnosti je i sama osobna higijena koja se obavlja prema propisanom standardu. Za svako stanje postoji takozvani standardni operativni postupak (nazvan PM) to su preporuke za zdravstvene radnike kako se postupa u određenim situacijama. Ukoliko je primljen pacijent sa sepsom ili utvrđenim DIK-om postoji točno određeni PM sa instrukcijama, npr. koje pretrage se trebaju izvaditi i koliko često ih treba pratiti, koje promjene na pacijentu treba opservirati.
ROTEM (rotacijska tromboelstometrija) je pretraga koja se uzima gotovo kod svih hemodinamskih promjena naših pacijenata. Liječnik je taj koji čita nalaz ali postoje i medicinske sestre koje sa stečenim iskustvom i edukacijom očitavaju nalaz tromboelastograma.
Švedski zdravstveni sustav daje veliku odgovornost upravo samim pacijentima. Pacijenti aktivno sudjeluju u zdravstvenoj njezi koju zajedno za medicinskom sestrom planiraju i provode.
Pacijent zadržava pravo na svaku informaciju i ukoliko je pacijent pri svijesti obavještava ga se o svakoj intervenciji i svakom mogućem ishodu same intervencije. Tad pacijent može s liječnikom i sestrom isplanirati daljnje postupke u svom liječenju ili svom kraju.
Pri samom prijemu na OHBP pacijenta se pita koju vrstu zdravstvene njege te liječenja želi i prihvaća. Pacijente oboljele od kroničnih, često neizlječivih bolesti, liječnik u suradnji sa medicinskom sestrom preporuča ograničenost u liječenju npr:
– 0-CPR (kod takvih pacijenata se CPR ne provodi),
– 0-IVA (pacijenti koji se ne liječe na intenzivnoj jedinici jer kvaliteta života se samim time ne može poboljšati),
– 0-RESP (pacijent se neće intubirati i staviti na respirator).
Prije takozvane ROND-e (sastanak odgovornog tima za pacijenta kojeg čine liječnik, medicinska sestra i njegovateljica), liječnik odlazi k pacijentu i zajedno s njim dogovara razinu ograničenja u liječenju. Ukoliko je pacijent sediran i ne može sam odlučiti tada liječnik uz stručni tim u prisustvu obitelj iz etičkih razloga može prekinuti pružanje intenzivne skrbi. Na ROND-i cijeli tim raspravlja i planira liječenje i zdravstvenu njegu.
Tako na primjer liječnik može predložiti postupak u zdravstvenoj njezi a medicinska sestra može predložiti drugi način liječenja. Svi smo jednaki u timu samo sa drugim kompetencijama.
Zanimljiv je sistem zvani NEWS, to je sustav za rano prepoznavanje i sprječavanje stanja koji vitalno ugrožavaju bolesnika. NEWS je sustav gdje se vitalni parametri boduju prema određenoj skali. Ukoliko postoji vitalno ugroženi pacijent na drugom odjelu, tada sestra na odjelu može dobiti pomoć od strane zaposlenika intenzivne njege putem MIG/TMIG (MIG- mobilna grupa intenzivne u sastavu anesteziologa i intenzivne sestre; TMIG – trauma intenzivna grupa, anesteziolog i med.sestra). Nakon toga tim dolazi na odjel i preporuča liječenje ili preuzima pacijenta koji se prebacuje na intenzivnu jedinicu.
Kod vitalno ugroženog pacijenta obitelj se poziva i daje im se mogućnost da budu uz svog bližnjeg cijelo vrijeme te oni također imaju podršku zdravstvenog osoblja, psihologa te svećenika ukoliko žele.
Švedsko zdravstvo nudi mnoštvo vrhunskih tretmana i usluga, te modernu dijagnostiku. Moram reći i da se prate svjetski trendovi, vode precizne i sveobuhvatne statistike te da se provode brojna istraživanja.
Mihael Ibrisimovic, sjuksköterska
Norra Älvsborgs Länssjukhus
Trollhättan; Sverige