Koncept sindroma izgaranja na poslu doista može ovisiti o tipu ličnosti. Različite osobine ličnosti mogu utjecati na to kako pojedinci percipiraju i reagiraju na stresore povezane s poslom, što zauzvrat može utjecati na njihovu osjetljivost na izgaranje.

NEUROTICIZAM

Osobe s visokim stupnjem neuroticizma češće doživljavaju negativne emocije kao što su tjeskoba, depresija i razdražljivost. Oni mogu biti skloniji doživljavanju stresora povezanih s poslom kao neodoljivima i mogu se boriti da se učinkovito nose s njima, povećavajući rizik od sagorijevanja.

SAVJESNOST

Savjesni pojedinci obično su organizirani, orijentirani na detalje i marljivi u svom poslu. Iako ove osobine mogu doprinijeti visokoj radnoj uspješnosti, one također mogu dovesti do pretjeranog rada, perfekcionizma i poteškoća u postavljanju granica, što može povećati vjerojatnost sagorijevanja.

EKSTRAVERTNOST

Ekstravertirane osobe često su društvene, energične i otvorene. Iako ove osobine mogu biti korisne u mnogim radnim okruženjima, ekstraverti se mogu suočiti s izgaranjem ako se pretjerano naprežu stalnim traženjem stimulacije i društvene interakcije bez dopuštanja odgovarajućeg odmora i oporavka.

LJUBAZNOST

Ugodne osobe su kooperativne, empatične i suosjećajne. Dok ove osobine mogu potaknuti pozitivne odnose sa suradnicima i klijentima, ugodni pojedinci mogu biti podložniji sagorijevanju ako im je teško reći ne dodatnim odgovornostima ili ako internaliziraju stres međuljudskih sukoba.

OTVORENOST PREMA ISKUSTVU

Pojedinci s visokom otvorenošću su znatiželjni, maštoviti i otvorenog uma. Iako ove osobine mogu doprinijeti kreativnosti i prilagodljivosti na radnom mjestu, one također mogu dovesti do nezadovoljstva i izgaranja ako se pojedinci osjećaju ograničeni rutinom ili nedostatkom mogućnosti za rast i inovacije.

Važno je napomenuti da osobine ličnosti utječu na izgaranje u interakciji s drugim čimbenicima kao što su zahtjevi posla, organizacijska kultura i individualne strategije suočavanja. Osim toga, pojedinci mogu posjedovati kombinaciju osobina koje mogu ili ublažiti ili povećati rizik od izgaranja. Razumijevanje načina na koji osobnost utječe na razvoj izgaranja u sestrinskoj praksi može pomoći neposrednim rukovodiocima organizacijskih jedinica da za početak prepoznaju a kasnije i usvoje strategije sustava podrške za prevenciju i rješavanje problema izgaranja među medicinskim sestrama i tehničarima.

Marija Živković Bistrović, univ. mag. med. techn.

doc. dr. sc. Senka Repovečki, mag. med. techn.