https://web.facebook.com/djh.hrt/videos/1131442251146556?_rdc=1&_rdr
Sustavni interes za povijest sestrinstva u razvijenim zemljama javlja se 80-tih godina prošlog stoljeća. Europske udruge medicinskih sestara u sklopu svojih profesionalnih udruga bilježe aktivnosti vezane uz proučavanje povijesti vlastite profesije. Osnutak udruga i povećanje interesa za to područje uglavnom se podudara sa stogodišnjicama nastajanja pojedinih sestrinskih škola i profesionalnih udruga. To je vremensko razdoblje nakon kojega postaje razvidno da se sestrinska povijest ne može više prenositi naracijom i prisjećanjima na određene događaje, a ujedno je i vrijeme u kojem se javlja potreba za vrednovanjem prijeđenog puta.1 Hrvatsko sestrinstvo nedavno je proslavilo sto godina od osnutka prve škole za medicinske sestre u Zagrebu koja je s radom započela 15. siječnja 1921. godine.2,3
Praktična vrijednost poznavanja povijesti sestrinske profesije općenito, ali i na nacionalnoj razini ogleda barem u četiri elementa: profesionalnoj valorizaciji, profesionalnoj socijalizaciji, prepoznatljivosti u javnosti i prepoznatljivosti u znanstvenoj zajednici. U smislu profesionalne valorizacije važna je povijesna perspektiva svakog od elementa kojim se definira profesija. Analiza profesionalizacije sestrinstva na određenom području doprinosi razumijevanju povijesnih trenutaka, pomaže definiranju sadašnjosti i doprinosi kreiranju budućnosti. Trenutno stanje u ulogama, odgovornostima, pravima, i radu sestara, najbolje se može razumjeti u povijesnoj perspektivi. Proučavanje i poučavanje sestrinske povijesti bitan je socijalizacijski faktor, kako za one koji tek ulaze u profesiju ali i za sve medicinske sestre. Naročito sadržaji nacionalne povijesti sestrinstva doprinose: izgradnji profesionalnog identiteta baziranog na pozitivnim uzorima, osvjetljavanju bitnih i istinski doprinosa u sestrinstvu, umanjivanju pripisanih autoriteta, te razvijanju ponosa i opredijeljenosti za predani rad. Povijesni sadržaji mogu se nadalje iskoristiti za prikazivanje doprinosa sestrinstva u cilju prosperiteta šire društvene zajednice kroz prigodne emisije, članke, snimanje dokumentarnih filmova te konstruktivnom suradnjom s medijima u kreiranju prigodnih sadržaja. Takav pristup može doprinijeti pozitivnoj percepciji sestrinstva u javnosti. Objavljeni članci i knjige doprinose prepoznatljivosti sestrinstva u široj znanstvenoj zajednici jer odabrane se teme gotovo u pravilu tiču šireg opisa društveno ekonomskih prilika određenog doba što može biti interes i predmet zanimanja i drugih znanstvenika. 1, 4-11
Za šire razumijevanje aktivnosti koje se provode u cilju proučavanja i aktualizacije povijesti hrvatskog sestrinstva vrijedno je pročitati knjigu autorice Sande Franković Hrvatska udruga medicinskih sestara Društvo za povijest sestrinstva 2013- 2021.
Franković S. Hrvatska udruga medicinskih sestara Društvo za povijest sestrinstva 2013- 2021. Zagreb. HUMS, HKMS. 2023.(mrežno izdanje dostupno na: https://hums.hr/obavijest-o-izdavanju-knjige-drustvo-za-povijest-sestrinstva-2013-2021/)
.Franković S. Poznavanje povijesti kao izvor zajedništva u sestrinstvu (intervju). Radnička prava. Objavljeno: 06.12.2018. dostupno: http://radnickaprava.org/tekstovi/intervjui/sanda-frankovic-poznavanje-povijesti-kao-izvor-zajednistva-u-sestrinstvu
Deset godišnji napori u rasvjetljavanju do sada nedovoljno poznatih nastojanja naših prethodnika rezultirali su radovima koji opisuju: početke profesionalnog udruživanja na našim prostorima razvoj prvog stručnog časopisa; početak visokoškolskog obrazovanja; razvoj kurikuluma određenih predmeta; doprinos sestara u socijalno – medicinskom radu u Zagrebu između dva rata i naročitu posvećenost medicinskih sestara prepoznatljivosti njihove uniforme i značke. Opisan je i profesionalni put Smiljke Nell, Ankice Pišpek, Višnje Franković, Mirjane Longhino, Nevenke Hansal i Ljerke Krištofić.
Od iznimne je važnosti i proučavanje povijesti sestrinstva u lokalnoj zajednici i za sada je najdetaljnije opisan rad medicinskih sestara u Karlovcu. O čemu se može pročitati više u navedenom članku objavljenom u Sestrinskom glasniku:
Mirilović S, Pavlić B, Franković S. Prve medicinske sestre u karlovačkim zdravstvenim ustanovama. Sestrinski glasnik. 2021;26:190-4
Koliko će se pažnje usmjeriti na povijest sestrinstva ovisi o zalaganju svih medicinskih sestara.
Te su odgovornosti najbolje opisane u Stajalištu Društva za povijest sestrinstva HUMS-a: Vrijednosti proučavanja i podučavanja povijesti sestrinstva.
Medicinske sestre dužne su očuvati povijest koju stvaraju i poticati profesionalnu kulturu koja promiče i vrednuje poznavanje povijesti profesije. Imaju odgovornost proširivati svoje znanje o povijesti sestrinstva.
Medicinske sestre nastavnici moraju znati objasniti povijesni razvoj sestrinstva te njegovu povijesnu i aktualnu ulogu u znanosti i društvu. Nastavnici su odgovorni za usađivanje osjećaja povezanosti sadašnjih generacija sa svojim prethodnicima, čija će im nastojanja biti uzori.
Sestrinske organizacije dužne su doprinijeti prikupljanju i očuvanju materijala vezanih za sestrinstvo. One su mjesto okupljanja medicinskih sestara izvan radnog mjesta i u njima se akumulira iskustvo, znanje i materijali za čije su očuvanje odgovorni. Udruge, Komora i Sindikat komuniciraju s velikim brojem medicinskih sestara i pozvane su promicati povijesne sadržaje kako bi i medicinske sestre koje se nalaze izvan edukacijskih i znanstvenih ustanova imale pristup takvim sadržajima.
Na kraju, vrijedno je navesti zaključak Snježane Grković Janović vezan za potrebu čuvanja i proučavanja povijesti sestrinstva.
„Nepotrebno je obrazlagati da pred sestrinstvom stoje još mnoge dionice neprijeđenog puta, ali ni jedna generacija ne bi smjela imati osjećaj da počinje ispočetka. Ne može se gledati samo naprijed. Moramo se stalno osvrtati na prijeđeni put po kome su prethodnici ostavili svoje znakove i svoje svjetionike.“
Izvori
1. Franković, S, et al. History of Croatia nursing–undiscovered territory. Sestrinski glasnik, 2018, 23.2: 99-103.
2. Hofgräff D, Franković S. Osnutak Škole za sestre pomoćnice u Zagrebu 1921. – 1922. Arh. vjesn. 2017; 60: 165–84
3. Trgovec D,Franković S. Jelka pl. Labaš Blaškovečka – prva predstojnica Škole za sestre pomoćnice u Zagrebu. Sestrinski glasnik. 2021;26:166-74
4. https://www.youtube.com/watch?v=MlrPx4ZF0l8
5. https://web.facebook.com/djh.hrt/videos/1131442251146556?_rdc=1&_rdr
6. Mirilović S, Pavlić B, Franković S. Prve medicinske sestre u karlovačkim zdravstvenim ustanovama. Sestrinski glasnik. 2021;26:190-4
7. Mirilović, S. Sofija (Sonja) Škrobe (Krasica, 8. veljače 1919.–Karlovac, 28. listopada 2002.). Sestrinski glasnik, 2021, 26.3.: 200-208.
Zvonimir Kralj, bacc.med.techn.
Odjel za zloćudne bolesti krvotvornog sustava, Zavod za hematologiju, KBC Zagreb