Suočavanje s malignom bolešću donosi brojne izazove – ne samo zdravstvene, već i socijalne, financijske i psihološke. Osobe koje boluju od hematoloških i drugih malignih bolesti često se, uz liječenje, susreću i s potrebom ostvarivanja različitih prava iz sustava socijalne skrbi, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, obrazovanja i drugih sustava.
Važno je naglasiti kako ne postoje jednaka prava za sve oboljele od iste dijagnoze. Naime, simptomi bolesti, tijek liječenja te posljedice na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života mogu se znatno razlikovati od osobe do osobe. Upravo zato se prava ostvaruju individualno, u skladu s procjenom zdravstvenog stanja i ispunjavanjem zakonom propisanih uvjeta.
Osoba može ostvariti prava na različite naknade i usluge ako ispunjava uvjete utvrđene odgovarajućim zakonskim propisima.
Ovaj članak ima za cilj pružiti pregled najvažnijih prava dostupnih osobama s malignim bolestima i invaliditetom, kako bi bolesnici i njihove obitelji lakše došli do informacija i ostvarili podršku koja im pripada.
Prava u sustavu socijalne skrbi
U sustavu socijalne skrbi dostupna su različita novčana prava i usluge koje imaju za cilj ublažiti posljedice bolesti i povećati kvalitetu života korisnika.
Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak, osoba podnosi zahtjev nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema mjestu prebivališta. Uz ispunjeni zahtjev potrebno je priložiti i ostalu dokumentaciju navedenu u zahtjevu.
Inkluzivni dodatak razvrstan je u pet razina potpore, koje ovise o vrsti, težini i stupnju oštećenja funkcionalnih sposobnosti, kao i o dobi korisnika.
Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja:
- je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj ili njegovatelj osposobljen,
- je u potpunosti nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala,
- ima poremećaj iz spektra autizma 4.stupnja ili
- ima više vrsta oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.
Za ostvarivanje prava na status, osoba podnosi zahtjev nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema mjestu prebivališta. Uz ispunjeni zahtjev potrebno je priložiti i ostalu dokumentaciju navedenu u zahtjevu.
Jednokratna naknada može se priznati samcu ili kućanstvu zbog izvanrednih životnih okolnosti (npr. rođenje djeteta, bolest, smrt člana obitelji, prirodne nepogode) kada nije moguće podmiriti osnovne životne potrebe. Može se odobriti i za nabavu osnovnih kućanskih potrepština, nužne odjeće i obuće i slično.
Naknada za ugroženog kupca energenata priznaje se samcu ili kućanstvu koje ima status ugroženog kupca prema energetskim propisima, na temelju zahtjeva i rješenja Zavoda za socijalni rad.
Više informacija o navedenim pravima možete pronaći u Zakonu o socijalnoj skrbi: https://www.zakon.hr/z/222/zakon-o-socijalnoj-skrbi, a obrasce za podnošenje zahtjeva za inkluzivni dodatak, status roditelja njegovatelja, jednokratnu naknadu i naknadu za ugroženog kupca energenata možete preuzeti ovdje:
Socijalne usluge obuhvaćaju aktivnosti namijenjene prepoznavanju, sprječavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihova života u zajednici. Socijalne usluge su: prva socijalna usluga; usluga sveobuhvatne procjene i planiranja; savjetovanje; stručna procjena; psihosocijalno savjetovanje; socijalno mentorstvo; obiteljska medijacija; psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja; psihosocijalna podrška; rana razvojna podrška; pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja; pomoć u kući; boravak; organizirano stanovanje i smještaj.
Više informacija o socijalnim uslugama dostupno je u Zakonu o socijalnoj skrbi: https://www.zakon.hr/z/222/zakon-o-socijalnoj-skrbi, dok obrasce za ostvarivanje socijalnih usluga možete pronaći na: https://socskrb.hr/obrasci/
Osobna asistencija je usluga za osobe s invaliditetom koja pruža pomoć u svakodnevnim aktivnostima radi veće samostalnosti i uključivanja u zajednicu.
U obrazovanju se potpora ostvaruje kroz pomoćnika u nastavi (pomoć u kretanju, komunikaciji i školskim zadacima) i stručnog komunikacijskog posrednika (podrška gluhim i gluhoslijepim učenicima).
Pravo na asistenciju imaju osobe s težim invaliditetom, a opseg usluge određuje se individualno. Cilj sustava je poboljšanje kvalitete života i ravnopravno sudjelovanje u društvu i obrazovanju.
Više informacija o osobnoj asistenciji dostupno je u Zakonu o osobnoj asistenciji: https://www.zakon.hr/z/3547/zakon-o-osobnoj-asistenciji, dok obrasce za ostvarivanje socijalnih usluga možete pronaći na: https://socskrb.hr/obrasci/
Prava iz sustava mirovinskog osiguranja
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), ovisno o prethodno provedenom postupku vještačenja i sukladno zakonskim uvjetima, nadležno je za ostvarivanje prava na:
Invalidska mirovina ostvaruje se ako postoji djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti uz odgovarajući staž.
Djelomični gubitak radne sposobnosti znači smanjenu sposobnost rada uz mogućnost rada ≥70% na prilagođenim poslovima. Potpuni gubitak znači trajni gubitak radne sposobnosti bez mogućnosti rada.
Više informacija o invalidskoj mirovini dostupno je u Zakonu mirovinskom osiguranju: https://www.zakon.hr/z/91/zakon-o-mirovinskom-osiguranju, dok tiskanicu možete pronaći na: https://www.mirovinsko.hr/hr/tiskanice/482
Postotak tjelesnog oštećenja je važan za ostvarivanje određenih povlastica. Postupak za ostvarivanje prava pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) prema mjestu prebivališta ili boravišta. Uz zahtjev se prilaže medicinska dokumentacija i kopija osobne.
Pravo na naknadu može ostvariti osiguranik kod kojega je utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 30 %, nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Više informacija o tjelesnom oštećenju dostupno je u Zakonu mirovinskom osiguranju: https://www.zakon.hr/z/91/zakon-o-mirovinskom-osiguranju, dok tiskanicu pod nazivom Zahtjev za priznanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja možete pronaći na: https://www.mirovinsko.hr/hr/tiskanice/482
Staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se osiguranicima – osobama s invaliditetom: osobama oboljelim od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljelima od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze i srodnih bolesti, slijepim osobama, gluhim osobama, gluhoslijepim osobama, osobama oboljelim od reumatoidnog artritisa i drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, seronegativni artritis, sistemski eritemski lupus, sklerodermija i polimiozitis/dermatomiozitis), osobama kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica te osobama s Downovim sindromom.
Status se utvrđuje rješenjem HZMO-a na temelju vještačenja, na zahtjev osiguranika.
12 mjeseci staža računa se kao 15 mjeseci.
Dodatne informacije o ostvarivanju prava u sustavu mirovinskog osiguranja pružaju ispostave i područni uredi HZMO-a, prema mjestu prebivališta. Na sljedećem linku možete pronaći kontakte područnih službi, Središnje službe, ispostava i područnih ureda https://www.mirovinsko.hr/hr/kontakti-212/212 .
Povlastice temeljem invaliditeta
Osobe s invaliditetom imaju pravo na različite povlastice u prometu.
Nacionalna iskaznica je javna isprava kojom se mogu ostvariti dodijeljena prava na povlastice u području mobilnosti u četiri područja: pravo na povlasticu u željezničkom prijevozu, pravo na povlastice u pomorskom putničkom prijevozu, pravo na povlasticu pri korištenju autocesta te pravo na povlasticu uporabe javnih cesta.
Europska iskaznica za osobe s invaliditetom omogućuje osobama s invaliditetom koje putuju u druge države članice dokazivanje statusa invaliditeta i korištenje dostupnih pogodnosti.
Europska parkirališna karta za osobe s invaliditetom je javna isprava kojom se omogućava pravo na parkiranje vozila kojima se prevoze osobe s invaliditetom na parkirališno mjesto koje je označeno znakom pristupačnosti. Pravo ostvaruju osobe s 80 % ili više postotaka tjelesnog oštećenja te osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjem koje ima za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta 60 % ili više. Europska parkirališna karta za osobe s invaliditetom vrijedi samo kada vozilom upravlja osoba s invaliditetom ili se ta osoba nalazi u vozilu.
Nacionalnu iskaznicu za osobe s invaliditetom, Europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom te Europsku parkirališnu kartu za osobe s invaliditetom izdaje Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. (AKD) putem sustava MOSI (mobilnost osoba s invaliditetom). Sve informacije o navedenim povlasticama u prometu su dostupne na https://mosi.akd.hr/hr/eu-iskaznica.
Ostvarivanje prava nabesplatnu godišnju pokaznu kartu ZET-a imaju osobe s invaliditetom mlađe od 65 godina života koje nisu u radnom odnosu, a imaju utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja ili najmanje 40 % oštećenja organizma ili tjelesnog oštećenja s prebivalištem u Gradu Zagrebu kao i osobe s invaliditetom koje nisu zaposlene i imaju isti stupanj invaliditeta, a nemaju prebivalište u Zagrebu, ali im je priznato pravo na smještaj ili organizirano stanovanje na području Zagreba.
Dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna Republike Hrvatske (besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje) imaju osobe koje imaju 100 % oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno obavljati aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi, kao i osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji mjesečno ne prelazi 458,08 eura, odnosno za samce ako prihod ne prelazi 573,50 eura.
Prava iz sustava zdravstvenog osiguranja
Smještaj uz dijete
Cjelodnevni smještaj odobrava se za: dijete mlađe od 3 godine; dijete s teškoćama u razvoju (bez obzira na dob, uz nalaz vještačenja); dijete mlađe od 18 godina s teškom ili životno ugrožavajućom bolešću; te tijekom bolničke rehabilitacije u specijalnoj bolnici.
Ako smještaj nije osiguran, roditelj/skrbnik koji živi 30+ km od bolnice može imati pravo na novčanu naknadu.
Dnevni smještaj (bez noćenja) koristi se za djecu mlađu od 7 godina, djecu s teškoćama u razvoju i djecu s težom bolešću, na prijedlog liječnika.
Liječničko povjerenstvo HZZO-a može odobriti boravak roditelja ili skrbnika uz dijete u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju kada je potreban program edukacije roditelja (za djecu do 7 godina) ili kada je zbog zdravstvenog stanja djeteta potrebna pomoć koja nije obuhvaćena rehabilitacijom (npr. hranjenje, aspiracija, higijena i sl.). Iznimno se boravak može odobriti i za osobe starije od 18 godina ako je takva pomoć nužna tijekom rehabilitacije. Pravo ovisi o raspoloživim smještajnim kapacitetima bolnice.
Bez odobrenja povjerenstva, boravak uz dijete moguć je za jednog roditelja ili skrbnika za dijete do 3 godine te za osobu s težim smetnjama u razvoju bez obzira na dob.
Naknadu za troškove smještaja jednom od roditelja ili drugoj osobi koja skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u slučaju da bolnička zdravstvena ustanova nema smještajnih kapaciteta za osiguranje cjelodnevnog smještaja uz dijete, roditelj ili skrbnik ostvaruje pravo na naknadu za troškove smještaja u iznosu od 6% proračunske osnovice[35], pod uvjetom da je mjesto prebivališta odnosno boravišta udaljeno 30 i više kilometara od bolničke zdravstvene ustanove.
Više informacija o navedenim pravima je dostupno u Pravilniku o kriterijima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na linku https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2026_04_37_449.html.
Pravo na lijekove koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova. U okviru osnovne liste lijekova utvrđuje se i popis posebno skupih lijekova za koje se sredstva u cijelosti osiguravaju iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a koja ne terete sredstva bolničke zdravstvene ustanove. Osoba ostvaruje pravo na posebno skupe lijekove ako ispunjava kriterije koji su uz pojedini lijek navedeni u osnovnoj listi lijekova.
Primjenu lijeka s popisa posebno skupih lijekova odobrava povjerenstvo za lijekove bolničke zdravstvene ustanove u kojoj se osigurana osoba liječi.
Kada liječenje nije moguće provoditi lijekovima navedenim na osnovnoj i dopunskoj listi lijekova, osoba može ostvariti pravo na lijek koji nije na listi ako njegovo korištenje odobri povjerenstvo za lijekove zdravstvene ustanove u kojoj se osoba liječi (na teret sredstava zdravstvene ustanove).
Zdravstvenu zaštitu u inozemstvu ako se potrebno liječenje ne može provesti u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, a može se uspješno provesti u inozemstvu. O ovom pravu odlučuje rješenjem ovlašteni radnik Direkcije HZZO-a. Osoba kojoj je rješenjem odobreno pravo na upućivanje na liječenje u inozemstvo ima pravo na naknadu troškova prijevoza javnim prijevoznim sredstvom, odnosno prijevoz sanitetskim vozilom, vozilom hitne medicinske pomoći, sanitetskim zrakoplovom, pravo na naknadu troškova prijevoza odobrava se i pratitelju. Više informacija se može pročitati u Pravilniku o pravima, uvjetima i načinu korištenja prekogranične zdravstvene zaštite na linku: https://www.zakon.hr/c/podzakonski-propis/1149/nn-160-13-od-31.12.2013-pravilnik-o-pravima%2C-uvjetima-i-nacinu-koristenja-prekogranicne-zdravstvene-zastite.-.
Kada izabrani doktor utvrdi da se zdravstveno stanje osiguranika, čija privremena nesposobnost traje neprekidno najmanje šest mjeseci, poboljšalo i da bi rad u polovici punog radnog vremena bio koristan za brže uspostavljanje pune radne sposobnosti osiguranika, izabrani doktor može odrediti da osiguranik određeno vrijeme radi polovicu punog radnog vremena, ali ne duže od 60 dana.
Naknadu za troškove prijevoza ima osigurana osoba koja je radi korištenja zdravstvene zaštite upućena u ugovornu zdravstvenu ustanovu, ordinaciju ugovornog doktora privatne prakse ili isporučitelju pomagala u mjesto koje je udaljeno 50 kilometara od mjesta prebivališta, odnosno boravišta te ne ispunjava uvjete za sanitetski prijevoz.
Neovisno o udaljenosti, pravo ostvaruju osobe do 18. godine života, djeca osiguranika koja su potpuno i trajno nesposobna za samostalni život i rad, osoba koja koristi radioterapiju, kemoterapiju i hemodijalize, kao i kronični bubrežni bolesnik, osoba zbog priznate ozljede na radu, osigurana osoba darivatelj organa, tkiva ili stanica koja zdravstvenu zaštitu koristi u vezi s darivanjem organa, tkiva ili stanica te osigurana osoba upućena na liječenje u drugu državu članicu.
Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja oboljelog može, uz zakonske pretpostavke, ostvariti prava na:
Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta može ostvariti jedan od roditelja nakon iskorištenog roditeljskog dopusta, na temelju prijedloga liječnika i nalaza nadležnog tijela HZZO-a, ako je djetetu potrebna pojačana briga i njega.
Pravo u pravilu koristi jedan roditelj, uz uvjet da su oba zaposlena na puno radno vrijeme, ali se može odobriti i ako drugi roditelj nije u mogućnosti skrbiti o djetetu ili ako roditelj sam brine o djetetu. Naknada iznosi 159% proračunske osnovice mjesečno odnosno 701,89 eura mjesečno, a pravo se može koristiti do treće godine djetetova života.
Pravo se ne može ostvariti ili prestaje ako je dijete smješteno u zdravstvenoj ili socijalnoj ustanovi ili ako svakodnevno boravi u odgojno-obrazovnoj ustanovi dulje od osam sati.
Dopust radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju može ostvariti zaposlen ili samozaposlen roditelj do navršene osme godine djetetova života na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Za vrijeme korištenja prava roditelj ostvaruje novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 182 % proračunske osnovice (803 EUR).
Rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju može ostvariti zaposleni ili samozaposleni roditelj, na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Ovo pravo može se koristiti umjesto dopusta te, ako potreba traje, i nakon navršene osme godine života djeteta.
Više informacija je dostupno u Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama na sljedećem linku: https://www.zakon.hr/z/214/zakon-o-rodiljnim-i-roditeljskim-potporama
Prava u sustavu odgoja I obrazovanja
Predškolski odgoj i obrazovanje
Prednost pri upisu djece u dječji vrtić kojem je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republika Hrvatska imaju, između ostalog, djeca s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima koja imaju nalaz i mišljenje tijela vještačenja ili potvrdu izabranoga pedijatra ili obiteljskoga liječnika da je razmjer teškoća u razvoju ili kronične bolesti okvirno u skladu s listom oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno propisu kojim se uređuje metodologija vještačenja. Način ostvarivanja prednosti uređuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom.
U skladu s potrebama djece s teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovnoj skupini, može raditi treći odgojitelj ili jedan pomoćnik za djecu s teškoćama u razvoju ili stručni komunikacijski posrednik.
Djelatnost odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama
Prije upisa u prvi razred osnovne škole utvrđuje se psihofizičko stanje djeteta.
Postupak se provodi i radi odgode ili prijevremenog upisa, oslobađanja od školovanja te određivanja primjerenog obrazovanja, a provodi ga stručno povjerenstvo nadležnog upravnog tijela županije ili Gradskog ureda Grada Zagreba nadležnog za poslove obrazovanja.
Primjereni programi odgoja i obrazovanja učenika su: redoviti program uz individualizirane postupke, redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke, posebni programi uz individualizirane postupke, posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke.
Ako učenik zbog zdravstvenih razloga ne može sudjelovati u određenoj školskoj aktivnosti ili bi mu to štetilo, može biti privremeno ili trajno oslobođen pohađanja nastavnog predmeta ili pojedinih nastavnih sadržaja, osim ako su oni dio osnovnih stručnih predmeta.
U sustavu obrazovanja moguće je ostvariti pravo na privremene oblike odgoja i obrazovanja: nastava u kući, nastava u zdravstvenoj ustanovi, nastava na daljinu
Za upis u 1. razred srednje škole, kandidat sa zdravstvenim teškoćama može ostvariti poseban element vrednovanja ako je osnovno obrazovanje završio po redovitome nastavnom planu i programu te ako su zdravstvene teškoće mogle utjecati na postizanje rezultata tijekom prethodnog obrazovanja.
Više informacija je dostupno u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju te Pravilniku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole koji su dostupni na sljedećim linkovima: https://www.zakon.hr/z/317/zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-skoli, https://www.zakon.hr/c/podzakonski-propis/8953/p317.59 te https://www.zakon.hr/c/podzakonski-propis/27327/pravilnik-o-elementima-i-kriterijima-za-izbor-kandidata-za-upis-u-i.-razred-srednje-skole-%E2%80%93-procisceni-tekst
Studenti s invaliditetom na Sveučilištu u Zagrebu imaju pravo na različite oblike potpore, a jedna od najvažnijih mjera je prednost pri upisu na studij. Ova prednost omogućuje upis izvan redovne upisne kvote, pod uvjetom da kandidat prijeđe razredbeni prag i zadovolji eventualne dodatne provjere znanja, vještina i sposobnosti.
Pravo na ovu pogodnost ostvaruju kandidati s 60% i više tjelesnog oštećenja, kao i oni s 2. do 4. stupnjem težine invaliditeta, prema važećim nalazima i rješenjima nadležnih institucija. Pritom pojedine sastavnice Sveučilišta mogu odrediti i dodatne kriterije koji su važni za uspješno studiranje na određenom programu.
Ako nije drugačije određeno, smatra se da je kandidat zadovoljio razredbeni prag ako je položio sve obvezne ispite propisane za upis.
Kandidati su obvezni dostaviti odgovarajuću dokumentaciju o invaliditetu u propisanom roku Središnjem prijavnom uredu.
Važan oblik potpore je i prilagodba dodatnih provjera znanja i vještina. Sve sastavnice Sveučilišta osiguravaju individualizirani pristup kandidatima s invaliditetom, uključujući osobe s oštećenjima vida i sluha, motoričkim poteškoćama, kroničnim bolestima, ADHD-om, autizmom, psihičkim teškoćama te specifičnim poremećajima učenja poput disleksije, disgrafije i diskalkulije.
Za ostvarivanje prilagodbi potrebno je pravovremeno dostaviti odgovarajuću medicinsku ili stručnu dokumentaciju.
Ove mjere imaju za cilj osigurati jednake mogućnosti pristupa visokom obrazovanju i podržati uspješno studiranje studenata s invaliditetom.
Više informacija je dostupno na web stranici Sveučilišta u Zagrebu: https://www.unizg.hr/studiji-i-studiranje/podrska-studentima/ured-za-studente-s-invaliditetom/oblici-potpore/
Prema Zakonu o porezu na dohodak rezidenti mogu koristiti osobni odbitak od 180 € mjesečno (0,3) za sebe i uzdržavane članove, odnosno 600 € mjesečno (1,0) ako je utvrđena 100% invalidnost ili ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu, osobnu invalidninu ili inkluzivni dodatak. Osobama s invaliditetom smatraju se fizičke osobe (porezni obveznik ili uzdržavani član/dijete) kojima je nadležnim rješenjem utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.
Motorna vozila posebno prilagođena za prijevoz osoba s invaliditetom mogu biti oslobođena od plaćanja posebnog poreza na motorna vozila, ako ispunjavaju propisane tehničke uvjete te uvjete vezane uz stupanj invaliditeta ili smetnje u razvoju.
Za ostvarivanje ove porezne olakšice i provjeru uvjeta nadležna je Carinska uprava Republike Hrvatske, a dodatne informacije mogu se dobiti u carinskom uredu prema mjestu prebivališta. Kontakt podaci su dostupni na https://carina.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Trosarine/Posebni%20porezi/Motorna%20vozila/Cjenici//Kontakti%20carinski%20uredi.pdf
Poticaji pri zapošljavanju osoba s invaliditetom obuhvaćaju subvenciju plaće, sufinanciranje obrazovanja i osposobljavanja, prilagodbu radnog mjesta te prilagodbu uvjeta rada. Također uključuju sufinanciranje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, osiguravanje stručne podrške na radu te potporu za samozapošljavanje osoba s invaliditetom. Poticajima se može obuhvatiti i sufinanciranje troškova prijevoza na posao te potpore za razvoj i unapređenje poslovanja u cilju lakšeg zapošljavanja i zadržavanja osoba s invaliditetom na tržištu rada.
Više informacija dostupno je u Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom: https://www.zakon.hr/c/podzakonski-propis/46807/nn-145-2020-%2824.12.2020.%29%2C-pravilnik-o-poticajima-pri-zaposljavanju-osoba-s-invaliditetom te na stranicama HZZ-a: https://osi.hzz.hr/zaposlite-osobu-s-invaliditetom-u-svoj-tim/.
Veliku ulogu u pomoći oko ostvarivanja prava imaju udruge. One također nude različite usluge i aktivnosti.
Važne udruge:
Udruga žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU
Ulica Kneza Mislava 10, 10 000 Zagreb
Tel: 01 641 8765
e-mail: info@svezanju.hr
Udruga žena oboljelih i liječenih od raka NISMO SAME
Boškovićeva 7B, 10 000 Zagreb
Tel.: 097 7561 683
E-mail: info@nismosame.com
KRIJESNICA – udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima
Prilaz Gjure Deželića 50, 10 000 Zagreb
Tel: 01/3770-477; 01/3770-022
Mail adresa: krijesnica@krijesnica.hr
Internet adresa: www.krijesnica.hr
Mijelom CRO
Ulica grada Vukovara 226 G, 10000 Zagreb
Tel: 097 677 8437
E-mail: mijelom@mijelom.hr, mira@mijelom.hr, ana.tudor@zg.t-com.hr
Web: https://mijelom.hr/
Društvo Hemofiličara Hrvatske
Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb
E-mail: info@dhh.hr
Web: https://www.dhh.hr/
Hrvatska udruga leukemija i limfomi
Trg hrvatskih velikana 2/ll, 10 000 Zagreb
Tel.: 01 4873 561, 091 4873 561
E-mail: udruga.hull.zagreb@gmail.com
Zaključno
Iako sustav prava obuhvaća širok raspon mjera i oblika podrške, njegova složenost često predstavlja izazov za korisnike. Upravo zato važno je kontinuirano informiranje bolesnika i njihovih obitelji, kao i aktivna uloga svih dionika s kojima oboljela osoba dolazi u kontakt u upućivanju na dostupna prava.
Pravovremeno ostvarivanje prava može značajno utjecati na kvalitetu života oboljelih osoba i njihovih obitelji.
Za sva pitanja se možete obratiti socijalnoj radnici Nikolini Čović iz Hrvatskog saveza za rijetke bolesti na broj mobitela: 091/4443-038 ili na mail: nikolina.hsrb@gmail.com svaki radni dan od 8 do 12 sati.
