Svake godine 2. listopada obilježava se Svjetski dan kisika kako bi se podigla svijest o ulozi koju kisik ima u našim životima i promovirala važnost terapije kisikom za osobe s respiratornim smetnjama.

Kisik u krvi ključan je za pravilno funkcioniranje organizma jer osigurava opskrbu tkiva i organa energijom. Njegova razina može se mjeriti pulsnim oksimetrom ili analizom arterijske krvi. Smanjena razina kisika (hipoksija) može ukazivati na probleme s plućima, srcem ili cirkulacijom. Kisik je esencijalan za život i igra ključnu ulogu u procesu stvaranja energije u tijelu. Obogaćivanje krvi kisikom započinje u plućima i završava u tkivima i organima, gdje se kisik koristi za metaboličke procese.

Proces izmjene plinova u plućima započinje kada zrak ulazi u alveole, sitne zračne mjehuriće u plućima. Ovdje se odvija difuzija, proces u kojem kisik iz udahnutog zraka prolazi kroz stijenke alveola i ulazi u kapilare, male krvne žile koje okružuju alveole. Kisik se veže na hemoglobin, protein koji se nalazi u crvenim krvnim stanicama, čime nastaje krv bogata kisikom.

Hemoglobin igra ključnu ulogu u transportu kisika. Kada se hemoglobin veže na kisik u plućima, krv postaje zasićena kisikom i putuje kroz tijelo putem krvotoka. U

krvotoku, hemoglobin otpušta kisik u tkiva i organe gdje je potreban za stvaranje energije. (1)

Što se događa kad kisika nema dovoljno?

Stanje smanjenog dotoka kisika tkivima naziva se hipoksija. Može biti akutna – kao kod gušenja, srčanog ili moždanog udara ili kronična- kao kod bolesti pluća, anemije, poremećene mikrocirkulacije, dugotrajnih upala ili post-COVID sindroma.

Kod hipoksije dolazi do:

  • smanjenja proizvodnje ATP-a,
  • nakupljanja štetnih nusprodukata (mliječna kiselina),
  • povećanog oksidativnog stresa,
  • smrti stanica ako hipoksija potraje.

Organizam pokušava nadoknaditi manjak kisika ubrzanim disanjem, povišenjem krvnog tlaka, pojačanim radom srca i preraspodjelom protoka krvi prema vitalnim organima. No kada ove kompenzacije više ne djeluju, dolazi do oštećenja organa mozga, srca i bubrega.

Uzroci kroničnog manjka kisika

Hipoksija se može javiti zbog različitih mehanizama:

Bolesti pluća (KOPB, astma, fibroza) – smanjuju kapacitet pluća za unos kisika.

Anemija – manjak hemoglobina smanjuje sposobnost prijenosa kisika.

Loša cirkulacija – slab protok krvi (npr. kod dijabetesa, arterioskleroze) onemogućuje kisiku da dođe do tkiva.

Dugotrajne upale i kronične bolesti – troše kisik, mijenjaju metabolizam stanica. Zagađeni zrak i životni stil – pušenje, stres i sedentarnost dodatno pogoršavaju

opskrbu kisikom.

Post-virusni sindromi (npr. COVID) – mogu poremetiti regulaciju kisika i mikrocirkulacije. (2)

Medicinski kisik koristi se za održavanje dovoljne razine kisika u krvi kako bi tijelo moglo pravilno funkcionirati.

Liječenje kisikom potrebno je osobama koje ne mogu samostalno disati ili kod kojih je došlo do takvih promjena u plućima da im sobna koncentracija kisika nije dovoljna.

Sve do početka pandemije COVID-19 kisik su uglavnom trebale osobe oboljele od kronične opstruktivne bolesti pluća ili u poodmaklom stadiju karcinoma (uz još neke vrlo rijetke, uglavnom genetske bolesti). Danas određen broj onih koji su preboljeli najteži oblik bolesti COVID 19, trebaju terapiju kisikom kod kuće.

Isto tako i naši hematološki bolesnici u potrebi su za terapijom kisika.

Savjeti za pacijente koji se liječe kisikom

  • Terapija kisikom može vam pomoći smanjiti osjećaj kratkog daha ili nedostatka zraka. Kisik neće u potpunosti ukloniti otežano disanje kod svih pacijenata, ali može pomoći mnogima s plućnim bolestima da osjećaju manji nedostatak daha tijekom svakodnevnih aktivnosti.
  • Kada ne dobivate dovoljno kisika, možete se osjećati vrlo umorno. Jednostavni zadaci, poput obavljanja kućanskih poslova, mogu biti borba. Terapija kisikom dovodi više kisika u vaš krvotok, što može poboljšati razinu vaše energije.
    • Ljudi s plućnim bolestima često teško spavaju ili ne spavaju baš mirno. Postoji mnogo razloga za to, ali jedan je taj što se osobama s plućnim bolestima smanjuje koncentracija kisika tijekom spavanja, osobito tijekom REM faze spavanja. Korištenje terapije kisikom noću omogućuje vašem tijelu da unese više kisika u krvotok kako biste mogli bolje spavati.
  • Terapija kisikom može vam pomoći da postanete aktivniji i vratite se aktivnostima u kojima uživate.
  • Kada vaše tijelo ima dovoljno kisika, imat ćete više energije da budete aktivniji. Ostati aktivan osigurava daleko bolju kvalitetu života te smanjuje druge probleme, osobito one psihičke prirode (anksioznost, usamljenost). (3)

Literatura:

  1. https://poliklinika-binova.hr/savjeti/kisik-u-krvi-zasto-je-vazan-kako-ga-mjeriti-i- sto-uciniti-ako-je-prenizak

Marija Schönberger KB Sveti Duh