U Republici Hrvatskoj, središnje mjesto za provedbu alogeničnih transplantacija zauzima KBC Zagreb, koji djeluje kao Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za hematološke bolesti i transplantaciju matičnih stanica ( Centar za transplantaciju krvotvornih matičnih stanica) posjeduje dugogodišnje iskustvo,suvremene protokole liječenja te multidisciplinarni tim stručnjaka koji pokrivaju sve aspekte transplantacijske skrbi, od selekcije darivatelja do posttransplantacijskog praćenja i rehabilitacije bolesnika.
Godišnje se u KBC-u Zagreb provede prosječno između 60 i 80 alogeničnih transplantacija, što čini ovu ustanovu vodećim centrom za ovu vrstu liječenja u zemlji te u jugoistočnoj Europi.
Selektivni odabir darivatelja temelji se na visokorezolucijskom HLA tipiziranju i dodatnoj imunogenetičkoj procjeni, čime se smanjuje rizik graft-versus-host bolesti (GVHD), bolest odbacivanja transplantata i povećava stopa uspješnog presađivanja. Kondicionirajući režimi terapije, bilo mijeloablativni ili reducirani, uvode se s ciljem eradikacije osnovne bolesti i supresije imunološkog sustava primatelja radi optimalne engraftacije darovanih matičnih stanica.
Posttransplantacijski tijek zahtijeva stručan nadzor zbog širokog spektra ranih i kasnih komplikacija, uključujući infekcije uzrokovane patogenima, GVHD, sekundarne neoplazije (tumori) te kronične disfunnkcije organa.
Sestrinska uloga u tri ključne faze:
1.Priprema: Medicinska sestra provodi inicijalnu procjenu stanja bolesnika, aktivno sudjeluje u edukaciji pacijenta i obitelji te osigurava psihološku pripremu za intenzivan terapijski proces. Ključno je procijeniti nutritivni status, psihofizičku spremnost te anticipirati rane potencijalne komplikacije.
slika 1. radni prostor liječničkog i sestrinskog tima
2. Kondicioniranje i transplantacija: Tijekom kondicioniranja sestra provodi striktan monitoring hemodinamskih parametara, prati pojavu toksičnosti vezane uz kemoterapiju, upravlja nuspojavama (mukozitis, mučnina, bol), nadzire katetere i osigurava primjenu protokola aseptične skrbi. Edukacija bolesnika nastavlja se s posebnim naglaskom na samopomoć i prevenciju infekcija.
slika 2. : bolesnička soba pacijenta unutar sterilnih jedinica sa predprostrom za rad sestara i vlastitom kupaonicom
3. Posttransplnatcijsko praćenje: Sestra koordinira ambulantne kontrole, prati pridržavanje imunosupresivne terapije i provodi savjetovanje o prepoznavanju ranih simptoma GVHD-a i infekcija. Također pruža potporu u postupnom povratku pacijenta u svakodnevni život, uključujući edukaciju o posttransplantacijskoj promjenama u načinu života.
slika 3.: medicinska sestra priprema transfuziju za intravenoznu primjenu
Zaključno, sestrinska skrb u svim fazama alogenične transplantacije — od pripreme i kondicioniranja do oporavka kod kuće — ključna je za sigurnost i uspjeh liječenja. Medicinske sestre aktivno prate bolesnike, educiraju ih o mogućim komplikacijama i pružaju emocionalnu podršku, olakšavajući njihov povratak svakodnevnom životu. Njihova uloga ne završava otpustom iz bolnice, već ostaje važan dio dugotrajnog oporavka i praćenja.
Darivatelj matičnih stanica može postati svaki punoljetni zdravi građanin Republike Hrvatske u dobi od 18 do 40 godina. Upis u Registar dobrovoljnih darivatelja matičnih stanica organizira Zaklada Ana Rukavina kroz akcije prikupljanja uzoraka na različitim mjestima u Hrvatskoj. Akcije prikupa mogu se organizirati u dogovoru sa Zakladom Ana Rukavina.
Uz Zakladu Ana Rukavina upisi u Registar vrše se u bolničkim ustanovama u Hrvatskoj. Popis svih mjesta uz dodatne obavijesti kako postati darivatelj mogu se naći putem priloženog linka.
Lucija Bišof Kralj, bacc. med. techn.
Zavod za hematologiju, Centar za alogeničnu transplantaciju matičnih stanica, Klinički bolnički centar Zagreb
