Sažetak

Članak razmatra potrebu zdravstvenog pregleda za poslove s posebnim uvjetima rada kod radnika koji apliciraju citostatičke pripravke onkološkim bolesnicima. Poseban naglasak stavljen je na procjenu rizika, rizične pojave u obliku kemijskih opasnosti i štetnosti te razlikovanje PUR zdravstvenog pregleda od sistematskog zdravstvenog pregleda.

Zdravstveni pregled PUR prikazuje se kao sastavni dio sustava zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, utemeljen na procjeni rizika i važećem normativnom okviru.

Ključne riječi: citostatički pripravci; poslovi s posebnim uvjetima rada; PUR zdravstveni pregled; procjena rizika; opasne kemikalije; zaštita na radu.

Uvod

Radnici koji sudjeluju u aplikaciji citostatičkih pripravaka onkološkim bolesnicima obavljaju izrazito odgovoran zdravstveni posao. Istodobno, taj se rad odvija u uvjetima u kojima može postojati profesionalna izloženost opasnim kemikalijama, odnosno citotoksičnim tvarima (5,6).

Ta se izloženost ne promatra apstraktno, nego kroz konkretan radni proces, uvjete rada, način rukovanja citostatičkim pripravkom, mogućnost kontaminacije radne opreme, pribora, površina, zaštitne odjeće i drugih elemenata radnog okoliša. Upravo zato pitanje zdravstvenog pregleda radnika koji apliciraju citostatičke pripravke treba promatrati u okviru procjene rizika i propisa iz područja zaštite na radu (2,3,6).

U kontekstu procjene rizika, citostatički pripravci mogu se promatrati kao izvor rizičnih pojava. Rizične pojave u zaštiti na radu mogu se očitovati kao opasnosti, štetnosti i napori (1,3). U predmetnoj temi posebno su važne kemijske rizične pojave, koje se mogu očitovati kao opasnost ili kao štetnost. Opasnost se može ostvariti u slučaju izvanrednog događaja, primjerice prolijevanja, oštećenja spremnika, prskanja ili kontaminacije radnika, radne opreme, pribora ili površina. Štetnost se, s druge strane, može očitovati kroz ponavljanu ili kumulativnu profesionalnu izloženost citotoksičnim tvarima tijekom duljeg razdoblja (1,3,6).

Takva podjela dodatno pojašnjava zašto se aplikacija citostatičkih pripravaka mora promatrati ne samo kao klinički postupak, nego i kao radni proces koji zahtijeva procjenu rizika, odgovarajuće mjere zaštite i zdravstveni nadzor radnika (1–3,6).

Procjena rizika kao temelj upućivanja na pregled

Za pravilno određivanje obveza poslodavca i prava radnika ključan je dokument Procjena rizika (2,3). Ako se procjenom rizika utvrdi da pri aplikaciji citostatičkih pripravaka postoji razina rizika za zdravlje radnika, takvo se radno mjesto može razvrstati kao posao s posebnim uvjetima rada — PUR (2–4).

Posljedica takvog razvrstavanja nije samo formalna evidencija radnog mjesta. Ona uključuje i obvezu upućivanja radnika na zdravstveni pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje konkretnih poslova (2–4). Time se zdravstveni pregled ne provodi kao opća preventivna mjera, nego kao dio sustava zaštite na radu vezan uz stvarne rizike određenog radnog mjesta.

U tom smislu važno je razlikovati sistematski zdravstveni pregled od zdravstvenog pregleda za poslove s posebnim uvjetima rada. Sistematski pregled predstavlja preventivno pravo zaposlenika uređeno kolektivnim ugovorima, dok je PUR zdravstveni pregled vezan uz procjenu rizika, posebne uvjete rada i zdravstvenu sposobnost radnika za konkretne poslove (2–4). Zdravstveni pregled za poslove s posebnim uvjetima rada nije zamjena za sistematski pregled, niti je sistematski pregled zamjena za PUR pregled.

Normativni okvir

Normativna osnova za upućivanje radnika na PUR pregled proizlazi iz više međusobno povezanih elemenata.

Prvi je Zakon o zaštiti na radu, kojim se uređuje sustav zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, uključujući obveze poslodavca, prava i obveze radnika, opća načela prevencije i pravila zaštite na radu. U kontekstu ovog članka posebno je važna obveza poslodavca da procjenjuje rizike, provodi mjere zaštite i ne dopusti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava propisane uvjete (2).

Drugi je Pravilnik o izradi procjene rizika, kojim se propisuju uvjeti, način i metoda izrade procjene rizika, obvezni sadržaji procjene te klasifikacija opasnosti, štetnosti i napora na radu i u vezi s radom (3). U kontekstu ovog članka taj je pravilnik osobito važan jer normativno potvrđuje podjelu rizičnih pojava na opasnosti, štetnosti i napore, što je polazište za stručno razmatranje kemijskih rizika pri aplikaciji citostatičkih pripravaka.

Treći je Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada. Tim se pravilnikom propisuju poslovi s posebnim uvjetima rada i posebni uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za obavljanje tih poslova. Iako je Pravilnik donesen 1984. godine, on i dalje predstavlja važan podzakonski okvir za utvrđivanje poslova s posebnim uvjetima rada, uz primjenu važeće procjene rizika i posebnih propisa koji uređuju pojedine vrste rizičnih pojava na mjestu rada (4).

Kod rada s citostatičkim pripravcima posebno je važna veza s kemijskim rizicima, odnosno s rizičnim pojavama koje se mogu očitovati kao opasnosti i štetnosti (1,3,6). Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada u članku 3. točki 19. upućuje na posebne propise, odnosno na propise koji uređuju specifične vrste opasnosti i štetnosti. U ovom slučaju to su, prije svega, propisi koji uređuju kemikalije i zaštitu radnika od izloženosti opasnim kemikalijama (4–6).

Zakon o kemikalijama čini dio nacionalnog zakonodavnog okvira za područje kemikalija (5). Uz njega je osobito važan Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu, graničnim vrijednostima izloženosti i biološkim graničnim vrijednostima, kojim se uređuju obveze poslodavca i minimalni zahtjevi za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika od rizika pri radu s opasnim kemikalijama (6).

Time se obveza zdravstvenog pregleda kod radnika koji apliciraju citostatičke pripravke ne temelji samo na općem okviru PUR pravilnika, nego se dodatno normativno potkrjepljuje procjenom rizika i posebnim propisima koji uređuju rad s kemikalijama i zaštitu zdravlja radnika (2–6).

Zdravstveni pregled PUR kod aplikacije citostatičkih pripravaka

Kod radnika koji apliciraju citostatičke pripravke ne radi se o “općem” zdravstvenom pregledu, nego o pregledu čija svrha proizlazi iz utvrđenog rizika radnog mjesta. PUR pregled ima preventivnu i zaštitnu funkciju: njime se provjerava zdravstvena sposobnost radnika za rad u uvjetima moguće izloženosti opasnim kemikalijama, odnosno citotoksičnim tvarima (1,4,6).

U okviru PUR-a razlikuju se prethodni, periodički, izvanredni, kontrolni i izlazni zdravstveni pregledi (4). Kod radnih mjesta na kojima je procjenom rizika utvrđena relevantna izloženost opasnim kemikalijama, periodika pregleda određuje se prema primjenjivom normativnom okviru, posebnim propisima i samoj procjeni rizika (2–6). Za određena radna mjesta s kemijskim rizicima, odnosno s opasnostima i štetnostima povezanima s opasnim kemikalijama, periodički zdravstveni pregled provodi se jednom godišnje (4).

Godišnji zdravstveni pregled radnika koji apliciraju citostatičke pripravke može se stručno obrazložiti kroz sljedeći slijed: radni proces uključuje moguću izloženost citotoksičnim/opasnim kemijskim tvarima; procjena rizika tu izloženost prepoznaje i vrednuje; radno mjesto se razvrstava kao posao s posebnim uvjetima rada; posebni propisi o kemikalijama dodatno potvrđuju potrebu zaštite zdravlja radnika; a PUR zdravstveni pregled provodi se u propisanoj periodici radi provjere zdravstvene sposobnosti za takav rad (2–6).

Posebno je važno naglasiti da svrha PUR pregleda nije samo formalno ispunjavanje propisane obveze. Njegova je svrha provjeriti može li radnik, s obzirom na svoje zdravstveno stanje i uvjete konkretnog radnog mjesta, sigurno obavljati poslove pri kojima postoji mogućnost izloženosti opasnim kemikalijama (1,4,6). Time se zdravstveni pregled povezuje s procjenom rizika, mjerama zaštite, organizacijom rada, edukacijom radnika, uporabom osobne zaštitne opreme i obvezom poslodavca da sustavno štiti zdravlje radnika (2,3,6).

Zaključak

Kod aplikacije citostatičkih pripravaka zdravstveni pregled PUR treba promatrati kao posljedicu procjenom rizika utvrđene profesionalne izloženosti opasnim kemikalijama, odnosno citotoksičnim tvarima. Ta se izloženost može očitovati kroz različite rizične pojave. U slučaju izvanrednog događaja, primjerice prolijevanja ili kontaminacije, kemijska rizična pojava može imati obilježje opasnosti. Kod ponavljane ili dugotrajnije izloženosti, rizik se može očitovati kao štetnost s mogućim kumulativnim učinkom na zdravlje radnika.

Upravo ta razlika pojašnjava zašto je potrebno radno mjesto promatrati kroz procjenu rizika, a ne samo kroz opći opis poslova.

PUR zdravstveni pregled nije administrativna formalnost, nego sastavni dio sustava zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Njegova je svrha zaštititi radnika koji obavlja rizičan i odgovoran posao, osigurati da poslove obavlja osoba zdravstveno sposobna za utvrđene uvjete rada te povezati klinički radni proces s procjenom rizika, mjerama zaštite i važećim normativnim okvirom.

Sistematski zdravstveni pregled i PUR zdravstveni pregled imaju različitu svrhu. Sistematski pregled važan je kao preventivno pravo zaposlenika, dok je PUR pregled posebni zdravstveni pregled u funkciji zaštite radnika na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada. Kod radnika koji apliciraju citostatičke pripravke ta se potreba temelji na procjeni rizika, radu s opasnim kemikalijama odnosno citotoksičnim tvarima i obvezi poslodavca da sustavno štiti zdravlje radnika.

Literatura:

  1. Šarić M, Ribić Z, Čengić I, Sertić J. Radna sposobnost. Zagreb: ZIRS; 1984.
  2. Republika Hrvatska. Zakon o zaštiti na radu. Narodne novine. 2014;(71, 118); 2018;(94, 96).
  3. Republika Hrvatska. Pravilnik o izradi procjene rizika. Narodne novine. 2014;(112); 2019;(129).
  4. Republika Hrvatska. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada. Narodne novine. 1984;(5).
  5. Republika Hrvatska. Zakon o kemikalijama. Narodne novine. 2013;(18); 2018;(115); 2020;(37).
  6. Republika Hrvatska. Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu, graničnim vrijednostima izloženosti i biološkim graničnim vrijednostima. Narodne novine. 2018;(91); 2021;(1); 2023;(148); 2025;(135).

Stanislav Topić,

Samostalni stručnjak zaštite na radu Odjel zaštite na radu,

Služba integralne sigurnosti KBC ZAGREB