autorica: Sara Peh, prostupnica sestrinstva

Povodom dana svjesnosti na akutnu mijeloičnu leukemiju, koji se obilježava 21. travnja 2022. godine želimo naglasiti važnost informiranja javnosti, pacijenata, pacijentove obitelji i drugih zdravstvenih djelatnika o akutnoj mijeloičnoj leukemiji. Glavni cilj ove kampanje je povećanje svjesnosti i poboljšanje znanja o AML-u te jačanje svijesti o važnosti ranog prepoznavanja simptoma i dijagnosticiranja diljem Svijeta kroz zajedničko sudjelovanje.

Ove godine Dan svjesnosti o AML-u obilježavamo sloganom „Know AML“  kako bi potaknuli inicijativu za sve oboljele od AML-a, njihove obitelji, supružnike i djelatnike u zdravstvenom sustavu u svrhu razmjene najnovijih informacija, poznavanja kako, kome i kada se obratiti za pomoć, kako dobiti potrebnu pomoć itd. Pozivamo sve da pomognu obilježiti ovaj dan nošenjem crvene i crne boje ili putem medija koristeći crveno i crno srce i slogan #KnowAML.

Kada spomenemo hematološke bolesti najčešća asocijacija su leukemije koje zapravo i predstavljaju najčešće maligne bolesti hemopoetskog sustava. Leukemije i limfomi čine 3 – 5% svih zloćudnih tumora te se javljaju u svim životnim dobima. Samo u 2020. godini novih imamo zabilježenih 521 novih slučaja leukemije u Republici Hrvatskoj, a od toga je 150 slučaja akutne mijeloične leukemije. Prema statističkim podacima incidencija leukemija u Hrvatskoj je i dalje ispod prosječne razine u Europi.

Leukemija je bolest karakteristična po proliferaciji leukocita i njegovih prastanica koja dovodi do oslabljene funkcije leukocita, te zahvaća koštanu srž, limfno tkivo i slezenu. Akutna mijeloična leukemija ima najveću incidenciju, te čini oko 25% svih dijagnosticiran leukemija u odraslog dobi (90% slučajeva). Nastaju proliferacijom mijeloblasta iz matičnih stanica u krvi.

Rizični čimbenici za razvoj AML-a su genetska predispozicija, mutacije gena, virusi, zračenje, izloženost nekim kemikalijama, pesticidima i herbicidima itd. AML se također može pojaviti i nakon agresivne terapije kod Hodginka, multiplog mijeloma, tumora jajnika te tumora dojke (1).

Klinička slika

Većina simptoma koji se javljaju su upravo posljedica poremećaja rada koštane srži. Simptomi se javljaju unutar 1 – 6 mjeseci od nastanka bolesti.

  • Promjene u krvnoj slici
  • Sklonost infekcijama
  • Sklonost krvarenju
  • Petehije i hematomi
  • Umor
  • Slabost
  • Bol u zlobovima i kostima
  • Gubitak apetita
  • Gubitak na tjelesnoj težini

Proliferacijom leukemijskih stanca se javljaju specifični simptomi ovisno u koji dio su infiltrirali:

  • slezenu i/ili jetru – javlja oštra bol ispod desnog, odnosno lijevog rebrenog luka
  • infiltracijom u moždanu ovojnicu se javlja jaka glavobolja i sklonost povraćanju
  • inflitracijom u kosti javlja se jaka, oštra bol u kostima

Liječenje bolesnika

Uspješno liječenje bolesnika s AML-om zahtijeva terapijsku strategiju utvrđenu pažljivom procjenom individualne prognoze, agresivnom potpornom terapijom i ranim prepoznavanjem i liječenjem komplikacija. Značajan dio bolesnika s AML-om se može izliječiti kemoterapijom, dok se velik broj bolesnika može izliječiti transplantacijom matičnih stanica. Glavni cilj liječenja je remisija bolesti koja se javlja u 75% bolesnika s time da je učestala pojava relapsa.

Više o obilježavanju dana svjesnosti o akutnim mijeloičnim leukemijama pročitajte na: